Što utječe na cijenu zlata? Efekt cjepiva za COVID-19

Što utječe na cijenu zlata? Ključno je to pitanje kojim se bave investitori na tržištu plemenitih metala. Naravno, „u igri“ su i ostale „opcije“ iz ovog sektora. Srebro, platina, paladij… No, investicijsko zlato je ipak lider, stoga se svaka promjena prvo osjeća na vrijednosti žutog metala.

Politička neizvjesnost

Prvi tjedan u studenom zlato je zaključilo snažnim rastom. Bila je to posljedica nemira na američkoj političkoj sceni. Čitav tjedan trajala je neizvjesnost oko pitanja pobjednika izbora. Tržište nije znalo hoće li pobjedu odnijeti Joe Biden ili Donald Trump. Još važnije, nije znalo kakvi će biti rezultati „paralelnih“ utrka za Kongres i Senat.

Neizvjesni izbori zabrinuli su tržište

Da su demokrati odnijeli većinu u oba doma parlamenta, to bi donijelo snažan pritisak „revolucionarnog“ krila stranke, odnosno „socijalističkih demokrata“ koje predvode Bernie Sanders i Alexandria Ocasio-Cortez. A to bi značilo i veće poreze, otežanu poslovnu klimu te politike koje u fokus umjesto kapitala stavljaju radnike. U strahu od takvog scenarija, tržište je povuklo dobar dio likvidnosti iz „rizičnijih“ opcija poput dionica i „spremilo“ ga na sigurno: u zlatne poluge. I druge plemenite metale.

Cjepivo za koronavirus

Zbog te političke neizvjesnosti, koja se nije razriješila niti prošli tjedan, stručnjaci su prognozirali novi i snažan rast zlata. Djelomično su bili u pravu. Cijena zlata u prvom tjednu studenog značajno je „skočila“. No, u proteklom tjednu dogodio se obrat. Umjesto najavljenog rasta, zlato je prošlo kroz proces korekcije vrijednosti. Odgovor na pitanje zašto krije se u najvećoj prijetnji gospodarstvu u ovom tisućljeću: koronavirusu. A prošlog tjedna tržište je uzdrmala neočekivana vijest o prvom stabilnom cjepivu za COVID-19 koje bi se uskoro moglo naći i na tržištu.

Cjepivo za koronavirus imalo je velik utjecaj na tržište

Takav razvoj događaja dao je „vjetar u leđa“ rizičnijim ulaganjima. Burze su „prodisale“. Ulagači su „unovčili“ dio svog portfelja u plemenitim metalima i uložili sredstva u dionice. Cijene zlata spustile su se na razinu od oko 1.850 dolara za uncu, otprilike 100 dolara po unci manje nego tjedan dana ranije.

Što utječe na cijenu zlata

Ovaj kratki prikaz poslovnog ciklusa dosta dobro oslikava što utječe na cijenu zlata. S jedne strane politička neizvjesnost i gospodarske krize podižu vrijednost plemenitih metala. S druge strane, smirivanje napetosti i problema, osobito kada se pojavljujue u „bombastičnim“ naslovima, dovodi do korekcije njihove vrijednosti. No, pratitelji tržišta sirovina znaju da plemeniti metali nisu „igra na kratki rok“. Naravno, moguće su velike dobiti u nekoliko mjeseci. Cijena zlata porasla je za 35 posto od ožujka do kolovoza ove godine. Međutim, zlato najbolje „funkcionira“ na dugi rok. Prosječan godišnji prinos zlata u posljednjih 50 godina je veći od 8 posto. To je „mokri san“ većine ulagača na tržištu. Stoga većina i „sprema“ veći ili manji dio svoje imovine u plemenite metale.

Što će se sa zlatom događati u sljedećem razdoblju? Ako izostanu šokantni obrati koji situaciju mogu pogurati u jednom ili drugom smjeru, analitičari očekuju nastavak konsolidacije cijene zlata i rast prema „granici“ od 1.900 dolara za uncu. Do kraja prošlog tjedna, zlato je vratilo oko 30 posto izgubljene vrijednosti. Ovaj tjedan trebao bi, dakle, donijeti novi, iako polagani, rast vrijednosti plemenitih metala. Pokazalo je to u ponedjeljak ujutro i azijsko tržište gdje je zlato poraslo 0,2 posto, a srebro više od 1 posto.