Rekordna cijena zlata svakog dana doseže nove visine. Prošlog tjedna cijena unce zlata probila je povijesni maksimum iz 2011. godine. Početkom ovog tjedna unca zlata vrijedila je 1.940 dolara. Krajem tjedna nastavilo je zlato rast prema „nemogućoj“ granici od 2.000 dolara. Unca je vrijedila oko 1.975 dolara.
Rast cijene zlata prati, čak i bržim tempom, rast cijene srebra. Taj „jeftiniji“ plemeniti metal udvostručio je svoju vrijednost. Sredinom ožujka unca srebra vrijedila je oko 12 dolara. Danas mu je vrijednost oko 24 dolara.
Rekordna cijena zlata je odgovor na niz problema gospodarstva
Što je razlog snažnog rasta plemenitih metala, koji je investicijskom zlatu donio skok od 500 dolara po unci u šest mjeseci, a srebru udvostručio vrijednost? Dio odgovora krije se i u devalvaciji dolara. Dominantna svjetska valuta gubi „snagu“, pa je rast cijena plemenitih metala u nekim drugim valutama nešto manji. No, i u nama bližem euru, radi se o impresivnim iznosima. Od sredine ožujka do kraja srpnja unca zlata povećala je vrijednost za 350 eura. U relativnim iznosima to je rast od 26 posto.
Posebno je zanimljiva činjenica da je sada cijena daleko veća od one koja je vrijedila „usred“ globalne pandemične krize. Sredinom ožujka COVID 19 blokirao je svijet. No, tada je vladao optimizam da će rješenje stići brzo. I da gospodarstvo neće biti jako pogođeno. Međutim, virus je imao drugačije planove…
Slab odgovor SAD-a na prijetnju koju donosi pandemija jedan je od uzroka snažnog porasta pesimizma na američkom, ali i svjetskom tržištu. No, rekordna cijena zlata ipak je posljedica kompleksnije situacije koju je koronavirus samo razotkrio. Prema tumačenjima analitičara, dogodila se svojevrsna „savršena oluja“ na svjetskom tržištu.
Prognoza Bank of America: Zlato na 3.000 dolara za uncu
Ona uključuje strah od novih karantena, ali i reakciju na odluku političara da proguraju financijske pakete subvencija bez presedana. To povlači i reakciju centralnih bankara koji tiskaju novac brže nego ikad prije kako bi financirali tu povećanu potrošnju. Posljedica je pad prinosa na obveznice u SAD-u u „negativni teritorij“ te nagla devalvacija dolara u odnosu na euro ili jen. Konačno, u taj „miks“ treba dodati i nadiruće tenzije u odnosima SAD-a i Kine koje bi mogle donijeti novi trgovinski rat.
Svaka od tih stvari zasebno uzrokovala bi zabrinutost tržišta. No, kada se uzmu zajedno, rezultat je sličniji općoj panici. Investitori se zato okreću sigurnim ulaganjima. Pritom prednjače upravo plemeniti metali. Rast vrijednosti zlata i srebra najveći je upravo u vremenima krize i nesigurnosti.
A rast je tek počeo i mogao bi se dugo nastaviti. U travnju, Bank of America podignula je projekciju cijene zlata u 18 mjeseci na vrijednost od 3.000 dolara po unci. Što će ostvarenje te projekcije značiti za gospodarstvo? Ništa dobro.
