Plemeniti metali krajem kolovoza i početkom rujna stabilizirali su se na razini vrijednosti od oko 1.930 dolara za uncu, nakon rekordnog rasta ovog ljeta, kada je cijena premašila 2.000 dolara po unci. Gospodarstvenici i građani sa zebnjom gledaju prema jeseni. Nakon rekordnog pada BDP-a i „mršave“ sezone, kakav nas scenarij očekuje? Nimalo blistav. Prema procjenama financijskih stručnjaka, ova godina bit će najgora za svjetsku ekonomiju još od Drugog svjetskog rata. Međunarodni montearni fond (MMF) predviđa najtežu ekonomsku depresiju u posljednjih 100 godina. Odnosno, od vremena Velike depresije. Pritom se najavljuje kako će najteže pogođene biti države koje se oslanjaju na turizam te gospodarstva u razvoju. Negativne posljedice krize osjetit će se u brojnim sektorima i utjecati na vrijednost imovine pohranjene u vrijednosnim papirima ili stranim valutama. Primjerice, američki dolar trenutačno se nalazi na najnižim razinama u posljednje dvije godine. No, postoji ulaganje koje raste upravo u teškim vremenima. Radi se o plemenitim metalima. Naime, poznato je da kriza podiže vrijednost zlata.
Zašto kriza podiže vrijednost zlata
Koji je razlog toga? Jedan od glavnih uzroka jest činjenica da investitori biraju investicijsko zlato kao zaštitu od inflacije. Konstantno tiskanje novog papirnatog novca smanjuje njegovu vrijednost. S druge strane, ponuda zlata uglavnom je konstantna. Dio zlata ima svoju vrijednost u industriji ili kao nakit. Međutim, oko polovina zlata kupuje se isključivo kao investicija. S time da, kako su pokazala istraživanja, zlato ima „pozitivnu elastičnost“ vezanu uz cijenu. Drugim riječima, kada cijena raste, sve više ljudi kupuje zlato, što dovodi do novog rasta cijena. Ta spirala često je odgovorna za visoke skokove vrijednosti plemenitih metala. Tako je u proteklih godinu dana zlato poraslo oko 30 posto. Slična situacija dogodila se i u vrijeme prošle krize. Od 2008. do 2011. godine cijena zlata se udvostručila.
Koje su granice rasta
Možemo stoga zaključiti kako su dva ključna razloga zbog kojih kriza potiče vrijednost zlata. Jedna je ograničenost njegove proizvodnje. Za razliku od novca, zlato se ne može tiskati. Druga je povećanje potražnje uzrokovano – rastom cijena zbog povećane potražnje. Jednostavno, zlato već 2.000 godina služi kao „osigurač“ imovine. Stoga investitori tradicionalno imaju povjerenje u njegov rast u kriznim godinama. A upravo to povjerenje i uzrokuje rast cijena. Dobar primjer je nedavno ulaganje Warrena Buffetta u ovaj sektor. Dugogodišnji skeptik uložio je pola milijarde dolara u tvrtku koja se bavi rudarenjem zlata i bakra. Taj potez konsolidirao je tržište i utjecao na optimizam ulagača.
Ključno je pitanje – koje su granice rasta? Bank of America predviđa kako će cijena doseći 3.000 dolara za uncu početkom 2022. No, Citigroup i miljarder Thomas Kaplan još su optimističniji. Prema njima, realno je da zlato u sljedećim godinama dosegne i 5.000 dolara za uncu.
