Zlato je fasciniralo umjetnike, pisce, glazbenike, ali i „obične“ ljude od samih početaka civilizacije. No ovaj „blještavi predmet želja“ skriva tajne koje mnogi ne poznaju, usprkos njegovoj dugoj i dobro dokumentiranoj povijesti. Stoga donosimo činjenice o zlatu koje vjerojatno niste znali.
Činjenice o zlatu
Svaka kubična milja mora sadrži 25 tona zlata. To znači da postoji oko deset milijardi tona zlata u oceanima. Međutim, zasad nije poznat način putem kojeg bi se to zlato moglo ekonomski eksploatirati. Stoga smo „osuđeni“ na sve oskudnije kopnene zalihe rudnika.
Bijelo zlato osmišljeno je kao alternativa za nakit od platine. U vremenu kada je platina bila značajno skuplja od zlata, prstenje od bijelog zlata pojavilo se kao atraktivna, a istovremeno povoljna varijanta modernog nakita. Veću popularnost bijelo zlato doživljava u posljednja dva desetljeća. Iako mu je zbog potražnje cijena često veća od one njegove „žute braće“, ukupna količina zlata koja se koristi u nakitu sasvim je jednaka. Drugim riječima: 18 karatno zlato ima jednak udio čistog zlata (75 posto), neovisno o boji prstena. Vodite računa o tome kada budete kupovali zlatni nakit, ali i kod posjete otkupu zlata – gram bijelog i žutog zlata jednako vrijedi, ali oba najviše vrijede u poslovnicama Auro Domusa.
Više se željeza obradi u jednom satu, nego što je zlata obrađeno u cijeloj povijesti. To je podatak koji vrlo zorno svjedoči o činjenici da je zlato izrazito rijedak element u prirodi, ali i u industriji.
Rekordna isplata
Svo zlato na svijetu stalo bi u kocku bridova 20 metara. Trenutačna pocjena ukupne mase svog zlata na svijetu je 171.300 tona.
Otkup zlata u Auro Domusu građanima je donio više od milijardu i pol kuna u gotovini. Profesionalni pristup otkupu zlata koji je prije gotovo sedam godina uvela tvrtka Auro Domus donio je građanima oko milijardu i pol kuna isplata u „kešu“. Prosječna je isplata bila veća od 1.000 kuna, često se penjući i do nekoliko desetaka tisuća kuna. Rekordna isplata iznosila je više od milijun kuna!
