Zlato trenutačno drži prilično visoke cijene, ali i visoku razinu interesa kod građana. Stoga je važno pitanje: “Što otkupljuje otkup zlata”? Naravno, najveći udio u otkupljenim predmetima ima zlatni nakit, koji je bio sredstvo „štednje“ u situaciji kada je investicijsko zlato bilo nedostupno hrvatskim potrošačima. No, nije nakit jedino što se otkupljuje u Auro Domusu, niti jedini artikl koji sadrži zlato…
Zlatni zubi – stariji od Krista
Investicijsko zlato. Poluge, dukati, zlatnici, pločice… Ukratko – investicijsko zlato. Do ulaska Hrvatske u Europsku uniju ovi su artikli bili teško dostupni hrvatskim građanima zbog visokih carina i poreza. No sada se na investicijsko zlato ne plaća porez ni PDV, stoga se ono sve češće može naći u otkupu. Vrijednost zlata raste iz godine u godinu. Zato razlika između cijene po kojoj je kupljeno i po kojoj je prodano investicijsko zlato može „skrivati“ i ozbiljnu neoporezivu zaradu! Vrijednost investicijskog zlata možete jednostavno provjeriti.
Zubi. Zlato se u zubarstvu koristi još od 7. stoljeća prije Krista. To znači da se u svijetu može naći zaliha zlatnih plombi stvarana gotovo tri tisuće godina. Zubno zlato osobito je rado korišteno u proteklom stoljeću zbog svojih vrhunskih karakteristika. No, zbog visoke cijene posljednjih godina sve se manje nalazi u uporabi. Ipak, zlatni zubi i zubno zlato još uvijek su „česti gosti“ u otkupu zlata, osobito zbog visokog udjela čistog zlata u predmetima i solidnih otkupnih cijena.
Bez zlata nema mobitela
Medalje i odličja. Kada bi osvajač zlatne olimpijske medalje na Olimpijadi u Rio de Janeiru svoje odličje odlučio prodati kod otkupljivača zlata, mogao bi dobiti oko četiri tisuće kuna. Odnosno oko 600 eura. Suprotno uvriježenom mišljenju, zlatne medalje proizvedene su uglavnom od srebra. Ovaj metal čini gotovo 99 posto udjela, i to čistoće 0,925, odnosno na razini većine srebrnjaka. Medalje iz Rija bile su teške pola kilograma. Kada bi bile od čistog zlata, vrijedile bi i do 200.000 kuna.
Mobiteli i računala. Zlato je vrlo dobar vodič, stoga se često koristi u elektroničkoj opremi i male količine ovog metala mogu se naći u gotovo svim proizvodima, od mobitela, tableta, računala do televizija i GPS uređaja. No, prije nego što krenete otvarati svoj mobitel kako biste se dokopali blaga, valja znati da se u njemu nalazi, prosječno, svega oko 0,03 grama zlata i da postupak vađenja uključuje ne baš bezopasne kiseline.
