Karat zlata mjera je koja označava čistoću zlata u nekom predmetu. Računa se u udjelima do ukupno 24. Dakle, 24-karatno zlato je čisto zlato. Ono se vrlo rijetko koristi u nakitu. Ne samo zbog cijene, već i zbog činjenice da je čisto zlato previše mekano za izradu čvrstog nakita.
Zbog toga se zlato miješa s drugim metalima. Najčešće se tu radi o srebru ili bakru. Tako se stvaraju legure koje se koriste u zlatarstvu. Zbog miješanja zlata s drugim metalima, zlatari moraju označiti koliko je udio čistog zlata u leguri.
Tipične karataže
Karat zlata tradicionalna je mjera koja se za to koristi. Jedan karat znači 1/24 udio zlata u leguri. Drugim riječima, 14 karatno zlato ima 14/24 udjela zlata. To je 58,5 posto, što se i označava posebnom oznakom 585 utisnutom u žig na samom predmetu. Ovo je najčešća legura koja se koristi kod nakita. Ujedno je i načšeća koja stiže u poslovnice za otkup zlata. Uz 14-karatno, često se može naći i 18-karatni zlatni nakit. U tom slučaju, udio zlata je 18/24 ili 75 posto. To se označava žigom na kojim stoji broj 750.
Omjer zlata u leguri može biti različit, no uglavnom se koristi nekoliko tipičnih karataža. Minimum za izradu nakita je 8-karatno zlato. Označava se i brojkom 333. Zlatni lim koji se koristi u zubarstvu, najčešće je od 22-karatnog zlata. Označavaju se oznakom 916. Zlatni zubi nešto su manjeg udjela zlata. Uglavnom se radi o 20-karatnom zlatu s udjelom 83,3 posto. Označavaju se oznakom 833.
Investicijsko zlato uglavnom ima 22 ili više karata. Kod zlatnika je taj udio nešto niži, dok se poluge gotovo isključivo proizvode od čistog, 24-karatnog zlata. Doduše, kod investicijskog zlata čistoća se ne izražava u karatima. Koriste se troznamenkasti brojevi koji označavaju udio zlata u tisućinkama. Dakle, oznaka 999 koja se nalazi na polugama znači da je udio zlata 999 od 1.000. Odnosno, da je čistoća zlata 99,99 posto.
Otkud stiže karat zlata kao mjera?
Pitanje je otkud stiže tako neobična mjera kao što je karat zlata. Rad se o dugoj povijesnoj tradiciji. Prije otprilike tisuću godina uobičajena je bila njemačka zlatna marka. Taj zlatnik bio je od čistog zlata i težio je 4.8 grama ili 24 karata. Zato se ova mjera zadržala i danas, uz nešto drugačije značenje.
U izvornom obliku, karat se koristi kod dijamanata i drugog dragog kamenja. U tom slučaju karat označava težinu. Dakle, jedan karat „teži“ 0,2 grama. Najteži dijamant na svijetu ima 3,106.75 carata ili nešto više od 621 grama.
