Kriza bankarskog sektora koja je uzdrmala EU i Europu, dovela je do značajnog porasta cijena zlata i plemenitih metala. Krizu je pokrenuo iznenadni kolaps Sillicon Valley banke, 16. najveće u SAD-u, poznate po financiranju tehnološkog sektora. Više od desetljeća politike „pumpanja novca“ i rasta tehnoloških tvrtki dovelo je do značajnog rasta depozita. Tražeći prinose, SVB je većinu tih sredstava uložio u američke obveznice s dugim rokom dospijeća. No, zbog naglog rasta kamatnih stopa, depozitori su tražili veće prihode i počeli izvlačiti sredstva iz banke. SVB je tada bio primoran prodati obveznice s gubitkom kako bi isplatio depozite. Kada se vijest o tome proširila društvenim mrežama, tehnološki sektor je u „panici“ izvršio klasičnu „navalu na banku“. Pojačali su se zahtjevi za isplatom depozita, koje SVB nije mogao podmiriti. U svega 36 sati dogodio se drugi najveći bankrot banke u povijesti SAD-a. Nakon SVB-a, slična sudbina zadesila je i Signtature banku, a pala je vrijednost dionica i drugim bankama.
Kriza bankarskog sektora u Europi
Europski problemi u bankarskom sektoru krenuli su s krizom druge najveće švicarske banke. Credit Suisse bio je suočen s nizom skandala nakon kojih su depozitori povukli svoj novac. To je rezultiralo gubitkom od oko 7,9 milijardi dolara u 2022. Takva situacija dovela je do dramatičnog pada vrijednosti banke. Credit Suisse izgubio je više od 30 posto cijene dionica. Istovremeno, padala je vrijednost i ostalim istaknutim europskim bankama. Rješenje za Credit Suisse trebalo bi biti preuzimanje od strane najvećeg konkurenta, švicarske banke UBS.
Što se događa sa zlatom
Zlato i sektor investicijskih metala posljednjih su godina u stabilnom rastu. Rekordan rast potaknula je prvo epidemija koronavirusa 2020. godine, a zatim i rat u Ukrajini koji je rezultirao nastavkom gospodarskih nesigurnosti u cijelom svijetu. Inflacija, praćena energetskom krizom, usmjerila je investitore prema „sigurnoj luci“ koju predstavljaju plemeniti metali. Kriza bankarskog sektora dodatno je ojačala taj trend. Zbog toga je prošlog tjedna zlato ostvarilo značajan rast vrijednosti.
Zlato je u tjednu iza nas ostvarilo najveći tjedni rast u zadnje tri godine. Cijena je porasla sa 1.867 dolara po unci na 1.980 dolara po unci. U ponedjeljak ujutro „probila“ je i psihološku granicu od 2.000 dolara za uncu. To je rast od vrlo visokih 130 dolara za uncu zlata. Odnosno, gotovo 7 posto. Kako će se cijene kretati dalje? Nakon objave da UBS preuzima Credit Suisse, očekuje se određena korekcija cijene, koju će pratiti i povlačenje ostvarene dobiti. Stoga, u sljedećih nekoliko dana treba očekivati stabilizaciju cijene zlata na razini od oko 1950 dolara po unci. No, analitičari smatraju kako će zlato dugoročno rasti tijekom ove godine, budući da temeljni problemi u gospodarstvu i bankarskom sektoru, koji su doveli i do prošlotjednog skoka cijene plemenitih metala, nisu otklonjeni.
