Au (1g):  92.7677 € (0%)   |    Ag (1g): 1.0594 € (0%)   Ažuriranje cijena za 5:00
Au (1g):  92.7677 € (0%)   |    Ag (1g): 1.0594 € (0%)   Ažuriranje cijena za 5:00
    Besplatna dostava u roku 3 radna dana
     Besplatna dostava na kućnu adresu noguća za sav asortima osim za poluge od 250, 500 i 1000 grama
    Besplatna dostava do 31. svibnja 2025.
    Besplatna dostava u roku 3 radna dana
    Besplatna dostava na kućnu adresu noguća za sav asortima osim za poluge od 250, 500 i 1000 grama
     dostava u roku 3 radna dana
    Besplatna dostava do 31. svibnja 2025.
    Besplatna dostava na kućnu adresu noguća za sav asortima osim za poluge od 250, 500 i 1000 grama
    Besplatna dostava do 31. svibnja 2025.
    Besplatna dostava do 31. svibnja 2025.
    Besplatna dostava do 31. svibnja 2025.
    Besplatna dostava do 31. svibnja 2025.
    Besplatna dostava do 31. svibnja 2025.
    Besplatna dostava do 31. svibnja 2025.
    Besplatna dostava do 31. svibnja 2025.
    Besplatna dostava do 31. svibnja 2025.
    Besplatna dostava do 31. svibnja 2025.
    Besplatna dostava do 31. svibnja 2025.
    Besplatna dostava do 31. svibnja 2025.

Zlato prestiglo euro kao globalna rezervna imovina središnjih banaka

Prema podacima Europske središnje banke, zlato je prestiglo euro kao druga najvažnija svjetska rezervna imovina za središnje banke, potaknuto rekordnim kupnjama i vrtoglavim cijenama zlata koje je u petak, 13. lipnja, premašilo 3.425 USD po unci.

Zlatne poluge činile su 20 % globalnih službenih rezervi prošle godine, nadmašivši 16 % eura i dospjele na drugo mjesto iza američkog dolara s 46 posto, pokazali su podaci iz izvješća ECB-a.

”Središnje banke nastavile su akumulirati zlato rekordnim tempom”, objavio je ECB, dodajući da su središnje banke treću godinu zaredom stekle više od 1000 tona zlata u 2024., petinu ukupne globalne godišnje proizvodnje i dvostruko više od godišnje količine u desetljeću 2010-ih, prenosi Financial Times.

 

Zalihe zlata na povijesnim razinama Bretton Woodsa

Zalihe zlata koje drže središnje banke diljem svijeta približavaju se povijesnim vrhuncima poslijeratne ere Bretton Woodsa. Do 1971. globalni tečajevi bili su fiksirani na američki dolar, koji se tada mogao pretvoriti u zlato po fiksnom tečaju. Zlatne rezerve središnjih banaka, koje su dosegle vrhunac od 38 tisuća tona sredinom 1960-ih, ponovno su porasle i dosegle 36 tisuća tona u 2024. godini, prema najnovijim podacima ECB-a.

”Središnje banke diljem svijeta sada drže gotovo jednako zlata kao i 1965. godine”, navodi se u izvješću centralne banke eurozone. Veliki kupci prošle godine uključivali su Indiju, Kinu, Tursku i Poljsku, prema Svjetskom vijeću za zlato. Prošlogodišnji porast cijene zlata od 30 posto bio je jedan od čimbenika koji su doveli do porasta udjela zlata u globalnim deviznim rezervama. Od početka godine, cijena tog plemenitog metala porasla je dodatnih 27 posto, dosegnuvši povijesni maksimum od 3500 dolara po unci.

”Ove zalihe, zajedno s visokim cijenama, učinile su zlato drugom najvećom globalnom rezervnom imovinom po tržišnim cijenama u 2024. – nakon američkog dolara”, rekao je ECB. Iako zlato ne nosi kamatu i skupo je za skladištenje, investitori diljem svijeta smatraju ga krajnjom sigurnom imovinom koja je visoko likvidna i nije izložena riziku druge ugovorne strane niti sankcijama. Posljednjih godina središnje banke također su pokušavale diversificirati ulaganja mimo američkog dolara usred zabrinutosti oko geopolitičke nestabilnosti i razine duga SAD-a.

Trend dedolarizacije ubrzao se, posebno među zemljama u razvoju, nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada su SAD ciljale na ruski pristup financijskim tržištima. ”Potražnja za zlatom za monetarne rezerve naglo je porasla nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. i ostala je visoka”, navodi se u izvješću ECB-a, dodajući da se kupnja zlata smatra zaštitom od sankcija poput zamrzavanja financijske imovine.

Zabrinutost zbog sankcija i želja za smanjenjem ovisnosti o dolaru

”U pet od deset najvećih godišnjih povećanja udjela zlata u deviznim rezervama od 1999., uključene zemlje suočile su se sa sankcijama iste ili prethodne godine”, pokazala je analiza središnje banke, dodajući da su ”zemlje koje su geopolitički bliske Kini i Rusiji” više od drugih gomilale zlato u posljednje tri godine.

Istraživanje provedeno među 57 središnjih banaka koje su prošle godine držale zlato također je otkrilo da su zabrinutost zbog sankcija, očekivane promjene u globalnom monetarnom sustavu i želja za smanjenjem ovisnosti o američkom dolaru bili pokretači na tržištima u nastajanju i u zemljama u razvoju. Štoviše, iako je zlato povijesno postajalo jeftinije kada su realni prinosi druge imovine rasli, ta dugogodišnja korelacija se narušila od početka 2022., a investitore je zlato više privuklo kao zaštitu od političkog rizika nego kao zaštitu od inflacije.

ECB je primijetio da se ponuda zlata u posljednjim desetljećima povećavala u vrijeme visokih cijena: ”Ako je povijest ikakav pokazatelj, daljnje povećanje službene potražnje za zlatnim rezervama također može podržati daljnji rast globalne ponude zlata.”

Zainteresirani ste za ulaganje u zlato kao siguran oblik štednje za budućnost? Obratite se za pomoć našim stručnim djelatnicima – prijavite se za besplatno savjetovanje ili posjetite jednu od brojnih poslovnica Auro Domus grupe diljem Hrvatske i zakoračite u svijet pametnih ulaganja.

Podijeli:
Facebook
Twitter
LinkedIn

Osvoji zlatnu polugu i započni štednju za sigurnu budućnost! 🎁

Zlato – heroj među investicijama

Skip to content