Zlato ostalo u raskoraku suprotnih monetarnih politika europske i američke središnje banke

/
Posted By
/
Categories

Dolar je prošlog tjedna postigao svoju najvišu razinu od ožujka, pa ne iznenađuje da je zlato dodatno korigiralo svoju vrijednost izraženu u standardnoj „mjernoj jedinici“ koja u omjer stavlja masu jedne unce i njenu dolarsku protuvrijednost. Tako je cijena zlata na zatvaranju njujorške burze (NYSE) – koja je prošlog tjedna radila skraćeno zbog Dana zahvalnosti – ostala u rasponu od 1051.60 do 1069.90 dolara po unci, dok je srebro ostvarilo raspon cijena od 13.87 do 14.28 dolara za uncu. Rast dolara posljedica je suprotnih najava američke i europske centralne banke – dok Federalne rezerve najavljuju podizanje kamatnih stopa, ECB najavljuje daljnje monetarno popuštanje, što za posljedicu ima sve manju razliku između vrijednosti jednog eura i jednog dolara, pa je cijena zlata u europskoj valuti ostala manje-više stabilna, dok je u američkoj valuti značajno korigirana. Ključno pitanje za kretanje cijena plemenitih metala u narednom tjednu jest koliko je potencijalno jačanje američkog gospodarstva, koje se navodi kao uzrok podizanja kamatnih stopa, već uračunato u korekciju cijena. S druge strane, pitanje je i hoće li tržište posegnuti za „kratkoročnim pokrivanjem“ prevelike prodaje zlata ostvarene u situaciji silaznih cijena, što bi moglo za posljedicu imati rast vrijednosti plemenitih metala. Analitičari tržišta složni su u uvjerenju da bi nakon niza „negativnih“ tjedana, iduća sedmica trebala biti pozitivna za zlato, odnosno da će se ovaj plemeniti metal, tražen u vremenima krize i gospodarskih previranja i hvaljen kao sigurna investicija, podići s onoga što su stručnjaci procijenili kao cjenovno dno za tu sirovinu. Procjene vrijednosti, kojima barataju poznavatelji tržišta, kreću se do 1095 dolara za uncu, što bi značilo porast cijene zlata za otprilike četiri posto.