Zlato se odavno smatra globalnom valutom, koja služi kao zajednički jezik razmjene među državama. Danas ovaj sjajni metal i dalje igra vrlo središnju ulogu širom svijeta. Kao pohrana vrijednosti, zaštita od inflacije i deflacije ili alat za diverzifikaciju investicijskog portfelja, zlato se etabliralo kao višestruko koristan financijski instrument. U ovom cjelokupnom vodiču o investicijskom zlatu otkrivamo vam sve što trebate znati o ulaganju u zlato – sve što ste željeli pitati, a niste, kao i brojne informacije i savjete koji vam mogu biti od koristi ako se odlučite zakoračiti u svijet plemenitih metala.
Što je zlato?
Zlato je rijedak fizički resurs. Iako je neuništivo i teško ga je izvaditi, ujedno je i izuzetno rastezljivo (mekano i kovno). Zahvaljujući svojoj visokoj gustoći, lako se skladišti i transportira u odnosu na druge metale. Sve te osobine čine ga jedinstvenim metalom i vrlo traženim investicijskim proizvodom.
Dugoročna stabilnost cijene zlata i njegova povijesna uloga ”sigurnog utočišta” i pohrane vrijednosti dali su mu jasnu prednost u očima mnogih investitora nad brojnim drugim ulaganjima.
Podrijetlo zlata
Zlato je već tisućama godina jedno od najcjenjenijih dobara čovječanstva. Toliko da su mu neke civilizacije čak pridavale božanska svojstva, povezujući ga sa svojim solarnim božanstvima. Prvi otkriveni primjerci zlata pronađeni su u obliku grumena na dnu rijeka diljem svijeta pa je tako postalo jedan od prvih metala koje su naši preci koristili. Ipak, u svom sirovom obliku grumena, zlato je bilo teško obrađivati i koristiti.
Zlato u povijesti
Prvi tragovi ljudski taljenog zlata datiraju od prije oko 5.600 godina. Vjeruje se kako su Egipćani prvi uspjeli ovladati žutim metalom te su ga učinili simbolom bogatstva, kraljevske moći i religijskog autoriteta. Tek puno godina kasnije pojavljuju se prve zlatne kovanice. Najranije kovanice s udjelom zlata datiraju iz oko 600. g. pr. Kr. U početku su bile izrađene od legura zlata i drugih metala, no kasnije su se počele izrađivati od čistog zlata.
Dolazak zlata kao valute
Ova nova uloga zlata kao novca označila je početak sasvim nove ere. Zlato je brzo postalo temelj velikog broja valuta diljem svijeta. Zahvaljujući tom obliku razmjene, društva su se postupno odmaknula od sustava robne razmjene prema valutama koje su najvećim dijelom počivale na zlatu – što im je davalo unutarnju vrijednost.
Vremenom, znanstveno razumijevanje plemenitih metala napredovalo je kroz razvoj rafinacije (pročišćavanje sirovina) i sve preciznijih mjernih sustava. No kako su stoljeća prolazila, papirnati novac (takozvana fiat valuta) postupno je preuzeo središnje mjesto u svjetskoj trgovini. Konačno, sredinom 20. stoljeća, ukidanje zlatnog standarda (monetarni sustav u kojem novac u optjecaju ima fiksno pokriće u zlatu) i kraj Bretton Woods sporazuma označili su prestanak zlata kao temelja glavnih svjetskih valuta.
Međutim, ono što je moglo izgledati kao ”posmrtno zvono” za zlato zapravo mu je omogućilo da u potpunosti preuzme svoju današnju ulogu investicijskog instrumenta. Zahvaljujući svojim jedinstvenim svojstvima, povijesnoj ulozi očuvanja bogatstva i dugoročnoj stabilnosti, zlato je uspjelo zadržati svoju popularnost sve do danas te je postalo tražena roba u mnogim vodećim industrijama, kao i ključna komponenta modernih investicijskih portfelja.
Akteri zlatne industrije
Da bismo bolje razumjeli što sve čini cijenu zlata, prvo trebamo pogledati tko su glavni sudionici ove industrije. Većina svjetskog zlata proizvodi se u relativno malom broju zemalja: Kina, Južnoafrička Republika, Sjedinjene Američke Države, Australija, Rusija, Kanada, Brazil i Indonezija.
Nakon vađenja, zlato nastavlja put kroz tzv. lanac opskrbe zlatom – koji uključuje sve korake, od rudnika do krajnjeg potrošačkog proizvoda (npr. pametni telefon, solarni panel) ili investicijskog proizvoda (npr. zlatne poluge, zlatnici).
Recikliranje zlata također je važan dio opskrbnog lanca: nakit, zlatni satovi, zubno zlato i industrijski proizvodi koji sadrže zlato (računala, mobiteli itd.) prikupljaju se i šalju u rafinerije, gdje se zlato izdvaja i ponovno vraća u optjecaj.
Tko kupuje zlato?
Zlato je rijedak i cijenjen materijal diljem svijeta. Traženo je u:
- industriji – zbog svojih jedinstvenih svojstava,
- nakitu – zbog povijesne vrijednosti, ljepote i kovnosti,
- investicijama – zbog uloge pohrane vrijednosti i diverzifikacije.
Osim ovih glavnih sektora, središnje banke također predstavljaju značajan dio globalne potražnje.
Ukupna svjetska potražnja za zlatom raspoređuje se na četiri sektora:
- Nakit – čini oko 50 % svjetske potražnje, no udio mu se godinama smanjuje.
- Investicije – najbrže rastući sektor; od 2018. do 2025. obujam kupnje zlata u Hrvatskoj od strane investitora porastao je za više od 600 %.
- Središnje banke – posljednjih godina sve više povećavaju svoje rezerve zlata. Zlatne rezerve središnjih banaka dosegle su 36 tisuća tona u 2024. godini.
- Industrija i proizvodnja – zlato se koristi u nanotehnologijama, inženjerstvu, ekologiji, solarnim panelima i drugim inovacijama.
Dok potražnja za nakitom polako pada, investicijska potražnja raste u prosjeku 15 % godišnje od 2001. godine. Tome pridonosi širenje tržišta, razvoj ETF-ova te potreba privatnih investitora za boljim upravljanjem rizikom i diverzifikacijom.
Sve što trebate znati o fizičkom zlatu
Zlato je najpoznatiji plemeniti metal i jedan od najvrjednijih. Kada se kupuje u fizičkom obliku u svrhu investicije, dostupno je u obliku poluga i zlatnika. Skladištenje je relativno jednostavno – zbog visoke gustoće i cijene po unci, potrebno je puno manje prostora za zlato nego za srebro iste vrijednosti, a pogotovo u odnosu na neplemenite metale.
Fizičko zlato se tisućama godina koristilo kao simbol bogatstva i ljepote, prije nego što je postalo valuta. Danas, iako više nije ni valuta ni ”božanski simbol”, široko se koristi u proizvodnji elektronike, tehnologije, medicine, stomatologije, staklarstva pa čak i u svemirskim istraživanjima.
Upravo ta specifična primjena i sve veća potražnja u investicijskom sektoru čine zlato izuzetno poželjnim metalom.
Što je investicijsko zlato?
Što je zapravo investicijsko zlato? Jednostavno rečeno, to je zlato kupljeno s ciljem ulaganja, diverzifikacije portfelja i ostvarivanja dobiti kroz duže vremensko razdoblje. Iako fizičko zlato ne donosi dividende ni kamatu, smatra se investicijskim proizvodom sa specifičnim prednostima, zbog čega privlači sve veći broj ulagača.
Ukratko, investicijsko zlato uključuje poluge od 1 grama ili veće, s udjelom zlata od minimalno 99,5 posto, ili zlatnike koji ne spadaju u numizmatiku. Na te se proizvode ne plaća PDV.
Prema odredbama članka 113. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13 – Rješenje USRH, 148/13 i 153/13 – Rješenje USRH) “investicijskim zlatom” u smislu tog Zakona smatra se zlato u obliku poluga ili pločica, težina koje su prihvaćene na tržištu plemenitih metala, čistoće jednake ili veće od 995 tisućinki, bez obzira je li predstavljeno vrijednosnim papirima ili nije; zlatne kovanice čistoće jednake ili veće od 900 tisućinki, iskovane poslije 1800. godine, koje trenutno jesu ili su bile zakonsko sredstvo plaćanja u državi podrijetla i koje se uobičajeno prodaju po cijeni koja ne prelazi više od 80 posto vrijednosti zlata na otvorenom tržištu, sadržanog u kovanicama, a koje se ne prodaju u numizmatičke svrhe.
Koja je razlika između investicijskog zlata i nakita?
Kod investicijskog zlata, najveći dio cijene odnosi se na samu vrijednost zlata, a udio zlata u proizvodu iznosi barem 90 posto. Radi se o polugama i zlatnicima prihvaćenima diljem svijeta, zbog čega imaju visoku likvidnost, odnosno može ih se jednostavno prodati, a postižu i daleko veću cijenu od lomljenog zlata.
Kod nakita, udio zlata najčešće iznosi 58,5 ili 75 posto (14-karatno i 18-karatno zlato), a velik dio cijene odnosi se i na trošak izrade, odnosno ideju i vrijeme koju je zlatar utrošio na proizvodnju nakita. Konačno, za razliku od investicijskog zlata, na nakit se plaća PDV, pa je razlika između prodajne i otkupne cijene daleko veća.
Povijest investicijskog zlata
Od pojave prvih valuta, fizičko zlato brzo je postalo referentna valuta u cijelom svijetu. Njegova monetarna dominacija trajala je tisućljećima, a završila je 1971. ukidanjem Bretton Woods sporazuma i prestankom konvertibilnosti dolara u zlato. Zlato se tada udaljilo od svoje primarne funkcije valute, no nije bilo zaboravljeno. Zahvaljujući svom statusu i rastućoj industrijskoj potražnji, nastavilo je igrati važnu ulogu u globalnim razmjenama te se postupno nametnulo kao investicijski proizvod.
Kratka povijest investicijskog zlata
- 1971. – kraj Bretton Woodsa i uloge zlata kao osnove većine valuta.
- 1975. – ukidanje Zakona o zlatnim rezervama iz 1934. u SAD-u, čime je privatnim osobama ponovno dopušteno posjedovati i trgovati fizičkim zlatom.
- 1967. – Južnoafrička Republika, tada najveći svjetski proizvođač zlata, izdala je prvu kovanicu namijenjenu isključivo investiranju – Krugerrand. Nakon nje slijede i druge zemlje s vlastitim investicijskim kovanicama (Maple Leaf – Kanada 1979., American Eagle – SAD 1986., Britannia – UK 1987.).
- 1987. – osnivanje World Gold Councila, koji je značajno doprinio razvoju novih alata za ulaganje u zlato, uključujući prvi ETF na zlato 2004.
- 1990-e – liberalizacija tržišta zlata u mnogim zemljama: Njemačka ukida PDV na zlato (1993.), Indija i Turska otvaraju svoja tržišta, a Rusija službeno osniva vlastito tržište zlata (1994.).
Povijesno gledano, investicijsko zlato smatralo se sigurnim ulaganjem za države i pojedince tijekom gospodarske nesigurnosti i inflacije. Zato se često opisuje kao sigurno utočište – sredstvo očuvanja bogatstva u kriznim vremenima.
Koje su prednosti fizičkog zlata?
Zahvaljujući svojoj dugoj povijesti i ulozi štednog i investicijskog sredstva, fizičko zlato ima brojne prednosti. Neke od njih su:
1. Zlato kao pohrana vrijednosti
Za razliku od papirnatih valuta ili mnogih drugih imovina, zlato dugoročno uglavnom zadržava vrijednost – ili čak raste. Zato se oduvijek smatralo izvrsnim načinom očuvanja i prijenosa bogatstva s generacije na generaciju.
2. Zlato kao sigurno utočište
Zlato je povijesno služilo kao ”sigurno utočište” – imovina kojoj se investitori okreću kada ekonomske okolnosti mogu ugroziti njihova druga ulaganja. To je osobito izraženo u razdobljima inflacije ili deflacije.
U razdobljima inflacije – U posljednjih 50 godina investitori su svjedočili rastu cijena zlata i padu dioničkih tržišta tijekom godina visoke inflacije. Kada rastuća inflacija podiže cijene i smanjuje kupovnu moć papirnatih valuta, zlato – koje se i dalje mjeri tim istim valutama – često prati taj rast cijena. Zbog toga se zlato tradicionalno smatra dobrom pohranom vrijednosti u razdobljima inflacije.
U razdobljima deflacije – Suprotno tome, kada cijene padaju, gospodarska aktivnost usporava, a gospodarstvo se suočava s prevelikim dugom, niskim cijenama i visokim rizikom – kupovna moć zlata u prošlosti je u tim uvjetima značajno rasla.
3. Zlato kao zaštita od nesigurnosti
Slično kao u vremenima ekonomskih kriza, tijekom geopolitičkih sukoba i trgovinskih ratova investitori se okreću zlatu kojemu vrijednost u pravilu raste, dok vrijednost fiat valuta opada. Za građane to znači da mogu sačuvati kupovnu moć i diverzificirati štednju.
U razdobljima tržišne nestabilnosti – Kada tržišta postanu previše nestabilna, investitori često traže sigurnije oblike ulaganja kako bi uravnotežili rizik koji nose drugdje. Često se okreću zlatu – povijesno stabilnoj imovini na duži rok, koja je pokazala negativnu korelaciju s burzovnim tržištem.
U razdobljima geopolitičkih previranja – Zlato se smatra ”robom krize”, sposobnom zadržati svoju vrijednost u razdobljima nacionalnih ili međunarodnih kriza. Ovaj povijesni status sigurnog utočišta čini zlato izborom broj jedan za mnoge ulagače kada globalne napetosti rastu, pri čemu zlato često nadmašuje druge vrste ulaganja.
Osim ovih povijesnih svojstava – sigurnog utočišta, pohrane vrijednosti i zaštite od inflacije, deflacije te gospodarskih i geopolitičkih previranja – zlato ima i druge jedinstvene značajke.
Koliko je moguće zaraditi ulaganjem u zlato?
Vrijednost zlata u posljednjih 60 godina bilježi prosječan godišnji rast od preko 9 %, a u zadnjih 20 godina prosječan godišnji rast penje se na 10,7 %. Gledamo li kretanje cijene zlata u kraćim intervalima od tjedan ili mjesec dana, cijena zlata će vrlo vjerojatno oscilirati, no praćenjem cijena zlata kroz duže vremensko razdoblje, uočljivo je kako brojka raste u nebo. U zadnjih dvadeset godina cijena zlata je porasla za gotovo 700 %.
Najveći rast vrijednosti zabilježen je upravo u nesigurnim vremenima, kada raste pomama za zlatom kao najefikasnijim oblikom zaštite imovine, što posljedično dodatno utječe na rast cijene zlata. Najveći skok zabilježen je za vrijeme pandemije 2020. godine kada je cijena zlata narasla za 40 % u odnosu na godinu ranije. Značajan skok zabilježen je i od početka sukoba na Bliskom istok – od početka rata u listopadu 2023. do danas zabilježen je rast od 66 %, što je ulagačima u žuti metal osiguralo popriličnu zaradu.
Zlato je jedini oblik ulaganja oslobođen poreza kojem vrijednost dugoročno raste. Čak i kada izuzmemo sve ekonomske, političke i društvene faktore, cijena zlata bi nastavila rasti zbog činjenice da je riječ o rijetkom, vrlo traženom i ograničenom resursu.
7 razloga za kupnju fizičkog zlata
- Zlato je standard s bogatom poviješću: budući da je stoljećima bilo stvarni zlatni standard za valute, ostalo je važna pohrana vrijednosti, što ga i danas čini pouzdanim investicijskim sredstvom.
- Fizičko zlato ima intrinzičnu vrijednost: njegova vrijednost temelji se na opipljivim čimbenicima poput čistoće, rijetkosti, atraktivnosti i korisnosti, što dodatno podupire njegovu stabilnost i ukupnu vrijednost.
- Fizičko zlato nema rizik od neplaćanja: za razliku od papirnatih instrumenata (ETF-ova i sl.), zlato je materijalna imovina koja se može u potpunosti posjedovati i pohraniti izvan bankarskog sustava. To znači da ne postoji rizik da će vam ga netko odbiti isplatiti ili vratiti – jer ga već posjedujete.
- Zlato se percipira kao sigurna imovina: fizičko zlato često se smatra sigurnim ulaganjem, posebice u razdobljima tržišne nestabilnosti. Za razliku od drugih imovina koje tada mogu naglo rasti ili padati, fizičko zlato uglavnom polako dobiva na vrijednosti na duži rok.
- Fizičko zlato je lako dostupna roba: zahvaljujući globaliziranom tržištu, kupnja fizičkog zlata jednostavan je način uključivanja roba u svoj portfelj. Širok raspon proizvoda – od 1 grama do 1 kilograma – čini ga dostupnim ulagateljima svih budžeta.
- Zlato je likvidna investicija: zbog velikog, globaliziranog i vrlo likvidnog tržišta, zlato je vrlo jednostavno prodati kad god poželite, bilo gdje u svijetu.
- Zlatu dugoročno raste vrijednost: osim što je investicijska imovina, zlato je i potrošno dobro. Iako može imati kratkoročne oscilacije, dugoročno zadržava ili povećava vrijednost, posebice u razdobljima kriza.
- Porezi i regulative
Ako razmišljate o kupnji zlata, prije ili kasnije morat ćete razumjeti kako porezi funkcioniraju za taj metal. Iako je to tema koje se kupci zlata često boje, oporezivanje zlata zapravo nije vrlo složeno. - Kroz svoj životni ciklus, zlato podliježe raznim porezima: od rudarenja do proizvodnje do izvoza. Ali jedini porezi koji nas ovdje zanimaju jesu oni koji stupaju na snagu pri kupnji i prodaji zlata.
Plaćaju li se porezi na zlato?
Oporezivanje zlata se često smatra nejasnim i složenim, ali nije. Ta reputacija je u biti posljedica jednog jednostavnog faktora: porezi na investicijsko zlato često variraju od zemlje do zemlje. Ali, u stvarnosti, kupci se samo moraju raspitati o porezima koji su na snazi u zemljama u kojima kupuju ili prodaju investicijsko zlato.
Naime, investicijsko zlato je u većini europskih zemalja oslobođeno PDV-a te poreza na kapitalnu dobit. Ovo vrijedi i za Hrvatsku, što znači da kupac prilikom kupnje zlata neće platiti dodatnih 25 % poreza, kao niti porez na kapitalnu dobit u slučaju da želi prodati svoju zlatnu imovinu. Upravo je porezni tretman zlata jedan od glavnih razloga zašto je žuti metal toliko poželjna imovina u očima ulagača.
Koji su troškovi povezani s kupnjom i prodajom fizičkog zlata?
Prije same kupnje zlata, uvjerite se da je trgovac od kojeg kupujete zlato priznat i pouzdan akter na tržištu, da su cijene proizvoda i naknada transparentno prikazane te da su proizvodi koje kupujete certificirani i priznati od London Bullion Market Association (LBMA).
Kada dođe vrijeme za prodaju zlatne imovine, naknade također znaju biti složene i teško ih je pronaći. Neki trgovci naplaćuju visoke provizije, stoga je važno držati se pouzdanih tvrtki specijaliziranih za trgovinu plemenitim metalima koje svoje otkupne cijene zlata imaju naznačene u poslovnicama ili online.
Auro Domus nudi trenutni otkup bilo kojeg investicijskog proizvoda kupljenog u poslovnicama Auro Domus grupe ili putem webshopa te pritom garantira najpovoljnije otkupne cijene na tržištu. Međutim, s obzirom da se radi o proizvodima s LBMA ”Good delivery” certifikatima, moguće ih je prodati diljem svijeta, u svim legalnim trgovinama investicijskim zlatom.
Važno je uzeti u obzir da, što je zlatna poluga ili zlatnik veće mase, to je razlika između kupovne i prodajne cijene manja. Razliku između kupovne i prodajne cijene za svaki pojedinačni proizvod možete vidjeti u našem online cjeniku investicijskog zlata.
Je li gotovina bolja imovina od zlata?
Gotovina je vjerojatno imovina s kojom smo najviše upoznati. Ona se može lako pohraniti i na bankovnom računu ili kod kuće i zasigurno je najlikvidnija imovina koja postoji.
Iako je teško u potpunosti se odreći gotovine, ona ipak ostaje investicijska imovina s ograničenom ekonomskom vrijednošću. Pohranjena na tekućem računu, gotovina ne samo da ne donosi kamate, već i svakodnevno gubi na vrijednosti zbog inflacije. Ako središnja banka odluči početi tiskati novac, kao što je to većina njih činila tijekom krize COVID-19, ili jednostavno devalvirati svoju valutu kako bi lakše otplatila svoje dugove, gotovina koju čuvate mogla bi izgubiti svoju vrijednost.
Gotovina pohranjena unutar bankovnog sustava također podliježe rizicima druge ugovorne strane. To znači da, ako vaša banka ode u bankrot ili ako Vlada zaplijeni vašu banku ili intervenira u financijskom sustavu u cjelini, riskirate da nećete moći pristupiti, ili čak izgubiti, novac koji ste pohranili u banci.
Čuvanje gotovine na štednom računu moglo bi se činiti nešto povoljnijim jer oni općenito nude postotak godišnje kamate. Međutim, kamatne stope na štednim računima ostaju niske i imale su tendenciju smanjivanja posljednjih godina, često ne dopuštajući štedišama da pokriju gubitak vrijednosti uzrokovan inflacijom.
Zašto je važno kupovati zlato od provjerenih trgovaca?
Prilikom kupnje investicijskog zlata jako je važno istražiti asortiman proizvoda te se uvjeriti da proizvod koji kupujete dolazi iz kovnica koje poštuju stroge standarde proizvodnje i imaju ”Good delivery” certifikat – najcjenjeniji certifikat u svijetu investicijskih plemenitih metala koji izdaje London Bullion Market Association (LBMA), udruženje sudionika londonskoga tržišta plemenitih kovina. Riječ je o službenome jamstvu kojim se pojedina rafinerija ili kovnica plemenitih metala prihvaća kao mjesto proizvodnje vrhunskih zlatnih ili srebrnih poluga.
Poluge s ”Good delivery” certifikatom prepoznate su diljem svijeta od strane svih specijaliziranih trgovina investicijskim plemenitim metalima kao sigurno i likvidno sredstvo. To znači da možete biti sigurni da ćete ih bez problema moći unovčiti u svim Auro Domus poslovnicama, ali i bilo gdje drugdje u Europi i svijetu.
Ukoliko kupujete kod neprovjerenih trgovaca koji u ponudi nemaju investicijsko zlato s LBMA ”Good delivery” certifikatom, postoji velika mogućnost da neće biti priznate od strane otkupljivača. Čak i ako je poluga koju ste kupili u savršenom stanju te je izrađena od zlata čistoće 99,99 %, u slučaju da se kovnica koja ju je izradila ne nalazi na ”Good delivery” popisu, bit će je teže unovčiti, a ako to i uspijete, cijena koju ćete za nju dobiti vrlo vjerojatno neće biti blizu spot cijene zlata na globalnom tr
Koji su rizici kupnje fizičkog zlata?
Kao i kod svakog ulaganja, i kod kupnje fizičkog zlata postoje rizici. No, razumijevanjem tih rizika moguće je zaštititi se i izbjeći nepotrebne gubitke.
Tri glavna rizika kupnje fizičkog zlata:
- Zlato nije investicija za brzu zaradu – Cijena zlata na burzi mijenja se svakih nekoliko sekundi i može varirati čak nekoliko stotina dolara po unci unutar 24 sata, no ima pozitivan trend rasta na duge staze, zbog čega se zlato smatra dugoročnom investicijom, a ne investicijom koja može donijeti značajniju zaradu preko noći.
- Troškovi pohrane fizičkog zlata – Nakon kupnje investicijskog zlata, važno ga je sigurno pohraniti. Preporuka je zlato pohraniti u specijalizirane i osigurane sefove, a to košta. Auro Domus klijentima nudi uslugu besplatne pohrane zlata. Više o tome u nastavku teksta.
- Volatilnost cijene zlata – Baš kao što zlato trenutno proživljava razdoblje velikog rasta (+34 % u zadnjih godinu dana), treba biti svjestan mogućnosti da zlato u budućnosti može ući u razdoblje stagnacije ili pada vrijednosti, kao što je to bio slučaj u razdoblju od 2011. do 2020. godine.
Koje zlatne poluge ili zlatnike kupiti?
Kada razmotrite rizike, trebate odlučiti koje proizvode želite kupiti. Konačan izbor ovisit će o vašoj strategiji, budžetu i osobnim preferencijama. Investicijsko zlato dostupno je u obliku poluga i zlatnika, no nisu svi proizvodi jednako traženi. Dok pojedini investitori vole na svoj portfelj gledati kao na kolekciju zlata iz raznih krajeva svijeta, zbog čega vole posjedovati zlatnike različitih dizajna, drugi investitori temelje svoj portfelj na zaradi i najčešće ga kreiraju fokusirajući se na poluge.
Zlatne poluge
Za investitore koji ulažu u fizičko zlato radi diverzifikacije portfelja, poluge su čest izbor. Investicijske poluge su dostupne u apoenima od 1 grama do 1 kilograma, a da bi se smatrale investicijskim zlatom, moraju biti čistoće jednake ili veće od 995 tisućinki. Vrednuju se prema težini u trojskim uncama (oz), a 1 unca iznosi 31,1 gram čistog zlata. Naravno, cijena ovisi o trenutku kupnje jer se spot cijena (trenutna tržišna cijena) stalno mijenja tijekom dana.
Često ih biraju investitori koji žele kupiti zlato po povoljnijoj cijeni, s nižom premijom. U načelu, proizvodi veće mase imaju manju prosječnu cijenu po gramu, a ta se razlika može kretati i do 20 posto. Dakle, s aspekta cijene, isplativije je kupiti veće poluge. Međutim, dio klijenata odlučuje se na kupnju većeg broja manjih proizvoda, kako bi imao veći izbor kod odluke o prodaji, odnosno bio u mogućnosti prodati samo mali dio svojeg portfelja, ili čak pojedini artikal.
Popularni proizvodi su zlatne poluge od 1 unce (31,1 g), 50 g i 100 g.
Zlatnici
Zbog zahtjevnijeg dizajna i izrade, zlatnici se najčešće prodaju po nešto većoj cijeni u odnosu na poluge iste gramaže i istog udjela zlata. Složenost kovanja zlatnika povećava njihovu premiju (dodatak na cijenu) pa oni koji žele što povoljnije uložiti u zlato češće biraju poluge. S druge strane, zlatnike krasi specifičan dizajn koji se razlikuje od kovnice do kovnice te su stoga vrlo atraktivne kao poklon trajne vrijednosti.
Da bi se zlatnik smatrao investicijskim zlatom, mora biti čistoće jednake ili veće od 900 tisućinki, mora biti iskovan poslije 1800. godine te trenutno je ili je ranije bio zakonsko sredstvo plaćanja u državi podrijetla. Također, njegova cijena ne smije prelaziti više od 80 posto vrijednosti zlata na otvorenom tržištu, sadržanog u kovanicama. Drugim riječima, investicijski zlatnici ne prodaju se zbog povijesne, kolekcionarske ili rijetke vrijednosti, nego isključivo zbog sadržaja zlata.
Najpopularniji investicijski zlatnici su južnoafrički Krugerrand, Američki orao, kanadski Javorov list te austrijski Bečki filharmoničar, dok se u južnoj i jugoistočnoj Europi posebno ističe Dukat Franjo Josip.
Zašto ulagati u zlato?
Kako bismo razumjeli prednosti zlata u portfelju, potrebno je pogledati faktore koji potiču interes ulagača.
Potražnja za investicijskim zlatom rasla je u prosjeku 15 % godišnje od 2001. godine.
Glavni razlozi su:
- gospodarski ciklusi rasta i kriza,
- ulazak novih zemalja na otvoreno tržište,
- dostupnost novih investicijskih instrumenata (npr. ETF-ova),
- bolji alati za upravljanje rizikom,
- veća edukacija investitora o važnosti diverzifikacije portfelja.
Upravo je diversifikacija portfelja jedan od ključnih razloga zašto investitori ulažu u zlato.
Može li zlato diversificirati investicijski portfelj?
Kao što vidimo, zlato može postati posebno zanimljiva imovina kada se uključi u diversificirani portfelj, jer njegova cijena nije izravno vezana uz druge oblike ulaganja ili tržišne trendove. Drugim riječima, njegova se cijena često kreće drugačije od tradicionalnijih oblika imovine (štednja, dionice itd.), što mu daje potencijalnu prednost za investitore koji traže zaštitu od tržišne nestabilnosti.
Investitori koji žele osigurati veću stabilnost i sigurnost svom portfelju često odlučuju dodati dovoljan udio zlata, slijedeći staru poslovicu: “Ne stavljaj sva jaja u istu košaru!”
I dok se zlato često smatra učinkovitim načinom zaštite portfelja u razdobljima gospodarskih poteškoća ili tržišnih potresa, njegova cijena, a time i vrijednost, pokazuje tendenciju ostati visoka ili čak rasti kada se gospodarstvo oporavlja i kada raste potrošnja.
Zlato se uvelike koristi u trgovini i industriji, uključujući nakit, proizvodnju, elektroniku i medicinu. Tijekom razdoblja gospodarskog oporavka ili snažnog rasta, ta industrijska potražnja može povećati cijenu zlata i učiniti ga uspješnim investicijskim proizvodom.
Osim što je često korištena imovina za diverzifikaciju portfelja, zlato je i jedan od rijetkih fizičkih investicijskih proizvoda. Ta ga kvaliteta štiti i od odluka vlada, posebno u kriznim vremenima, kao i od potresa u financijskom i bankarskom sustavu.
Za razliku od drugih oblika financijskih ulaganja (dionice, štednja, životno osiguranje itd.), pravilno pohranjeno fizičko zlato nema kreditni ili rizik neispunjenja obveza (default risk). Drugim riječima, ako posrednici (banke, financijske institucije itd.) u koje ste uložili iznenada propadnu, što se može dogoditi u financijskim krizama, rizik da odbiju ili ne budu u mogućnosti vratiti vaše ulaganje je stvaran. To se zove rizik neispunjenja. Budući da je zlato fizička imovina, a ne papirnata, ono u potpunosti i fizički pripada svom vlasniku te je stoga zaštićeno od tog rizika.
Još jedna prednost fizičke prirode zlata je ta što se, za razliku od papirnatih valuta, ne može tiskati po volji. Upravo je ta karakteristika omogućila zlatu da zadrži svoju vrijednost kroz vrijeme. U razdobljima ozbiljnih ekonomskih potresa, ta sigurnost potiče investitore i središnje banke da dio svojih sredstava usmjere u zlato.
Zašto investitori preispituju svoje portfelje?
Zlato se dugo smatralo bitnom, ali prečesto zaboravljenom komponentom svakog investicijskog portfelja. Mnogi se investitori na njega prisjete tek u vremenima inflacije ili visoke tržišne nestabilnosti, kada dolazi do izražaja njegova povijesna sposobnost očuvanja kapitala.
No, sve veći broj investitora, potaknut i klimom posljednjih godina, sada otvara svoje portfelje zlatu. Podržani stručnjacima za ulaganja, razvijaju se nove strategije ulaganja u plemeniti metal. Već smatrano strateškim elementom dugoročno, fizičko investicijsko zlato danas se pokazuje kao relevantan način za diverzifikaciju portfelja i moguće poboljšanje pozicije u nesigurnom okruženju.
Zlato sada nadopunjuje dionice i obveznice kako bi dodatno uravnotežilo portfelje investitora. Kao višestruki čuvar vrijednosti i sigurno utočište, zlato je povijesno nadmašilo mnoge tradicionalne klase imovine te ostvarilo snažne rezultate i u rastućim i u padajućim tržištima. Taj interes za ulaganje u zlato odražava se u globalnoj potražnji, koja je od 2001. godine rasla prosječno 14% godišnje, dok je cijena zlata u istom razdoblju porasla gotovo šest puta.
Koliko investicijskog zlata kupiti?
Ovo je pitanje koje si postavlja gotovo svaki ulagač: koliki udio portfelja treba dodijeliti zlatu? Iako nema jednostavnog odgovora, većina investitora ulaže između 5 % i 20 % portfelja u plemenite metale – upravo je to i preporuka financijskih stručnjaka. To, naravno, ovisi o osobnoj financijskoj situaciji, strategiji ulaganja i toleranciji na rizik.
Ako vaš portfelj već sadrži 80 % dionica i želite zlato kao zaštitu od mogućeg pada tržišta, stručnjaci smatraju da 5 % udjela u zlatu nudi samo minimalnu zaštitu. U tom slučaju, možda biste htjeli povećati udio, kako bi dugoročni prinosi zlata mogli nadoknaditi gubitke na dionicama.
Evo što kažu poznati ulagači:
- Naguib Sawiris (egipatski milijarder): ”Kažem 20 – 30 %.”
- Jim Cramer (Mad Money, CNBC): ”Mislim da je 10 % gornja granica jer zlato smatram policom osiguranja.”
- Ray Dalio (Bridgewater Associates): ”Zlato je sredstvo diversifikacije […] i to je glavni razlog zašto bi trebalo imati 5 – 10 % u portfelju.”
- Van Anantha-Nageswaran (Julius Baer): ”Preporučujem najmanje 10 % u portfeljima.”
Adekvatna pohrana fizičkog zlata je ključna
S obzirom da je riječ o imovini velike vrijednosti, nakon kupnje investicijskog zlata, važno ga je sigurno pohraniti. Kupljeno zlato možete pohraniti kod kuće, ali to nosi rizik ako nemate odgovarajuće mjere sigurnosti. Iako se pohranjivanje zlata kod kuće često čini kao najjednostavnije i najjeftinije rješenje, ono je ujedno i najizloženije krađi i oštećenju (požar, gubitak i sl.), a dugoročno i najskuplje – jer ćete morati uložiti u osobni sef, kao i u osiguranje koje će vas zaštititi od tih rizika.
Preporuka je zlato pohraniti u profesionalni trezor, odnosno specijalizirane, strogo čuvane i osigurane sefove. Auro Domus u ponudi ima upravo ovakvu vrstu sefova koji jamče sigurnost ulagačima u žuti metal.
Besplatna pohrana zlata u Auro Domusu
Auro Domus svojim klijentima nudi mogućnost besplatne pohrane zlata u osiguranim trezorima visoke razine zaštite. Odabirom ove opcije, možete biti mirni da se vaše zlato nalazi na sigurnom, zajedno sa zlatnom imovinom drugih klijenata te da je zaštićeno od bilo kakvih opasnosti.
Individualna pohrana zlata
Također, Auro Domus u svojoj ponudi ima uslugu individualne pohrane zlata, što znači da možete odabrati pohraniti svoje zlato i druge dragocjenosti u zasebne sefove unutar trezora. Ova usluga nije besplatna, no ima brojne prednosti. Individualna pohrana u zasebnim sefovima omogućuje klijentu puni pristup svojem pretincu u bilo koje vrijeme. Osigurana je maksimalna diskrecija u kojoj isključivo klijent ima informacije o dragocjenostima pohranjenima u svom pretincu.
Što pruža individualna pohrana zlata?
- Visoki standardi sigurnosti – dragocjenosti se čuvaju u vrhunskim sefovima, s višestrukim sigurnosnim protokolima.
- Dvostruka autentifikacija – sef je moguće otvoriti isključivo istovremenom uporabom dvaju ključeva, od kojih je jedan u posjedu korisnika, a drugi u vlasništvu ustanove.
- Diskrecija – korisniku je omogućen samostalan pristup sefu u trajanju od 15 minuta.
Kada je najbolje vrijeme za kupnju zlata?
Za kraj članka, ostavili smo vječno pitanje svih investitora: kada je najbolje vrijeme za kupnju zlata? Najjednostavniji odgovor je: onda kada to ima smisla u vašoj investicijskoj strategiji. Ako je vaša strategija diversifikacija portfelja radi smanjenja rizika, razmislite o kupnji prije nego što tržišta postanu previše nestabilna. Ako zlato kupujete kao zaštitu vrijednosti, tada treba pratiti inflaciju i kretanja cijena.
Potrebna vam je pomoć s odabirom portfelja?
Kao početnik, važno je temeljito se informirati i razumjeti sve rizike i koristi koje donosi ulaganje u plemenite metale. Naša misija je pružiti vam precizne i pravovremene informacije o tržištu plemenitih metala, omogućujući vam donošenje informiranih odluka o vašim ulaganjima.
Zato Auro Domus svim svojim klijentima nudi mogućnost besplatnog savjetovanja o ulaganju u plemenite metale. Stoga, ukoliko imate dodatnih pitanja ili vam je potrebna pomoć, obratite se našim ljubaznim i educiranim djelatnicima koji će s vama nesebično podijeliti svoje znanje.
Za više informacija o ulaganju u plemenite metale ili pomoć u kreiranju investicijskog portfelja nazovite besplatan info-telefon 0800 73 72 ili nam se obratite putem maila [email protected].
