Sedam brojki o zlatu koje bi svatko trebao znati!

/
Posted By
/
Categories

Cijena zlata je promijenjiva i svakog je dana, sata, pa čak i trena drugačija. No, postoje neke druge brojke koje definiraju ovaj cijenjeni metal, ali i objašnjavaju razloge njegove popularnosti ne samo kao nakita, već i kao sredstva štednje.
0,000018 – Jedna unca zlata može se „razvući“ u žicu debljine 0.000018 centimetara, koja bi u tom slučaju bila duga punih 80 kilmetara!

2.316 – Najveći grumen zlata iskopan je u Australiji 1869. godine. Nazvan je „Welcome Stranger“ ili „Dobrodošao stranče“ i težio je 2.316 unci. Današnja vrijednost iznosila bi mu oko 2,8 milijuna dolara.

37 – Temperatura ljudskog tijela iznosi 37 stupnjeva Celzijusa, a zbog visoke vodljivosti zlata, zlatni nakit vrlo brzo dosiže tu temperaturu. To je jedan od razloga zbog kojeg je zlatni nakit postao toliko popularan, uz specifičnu boju i rijetkost zlata.

31,103 – Unca zlata sadrži točno 31,103 grama.

187.200 – Od početka ljudske civilizacije iz rudnika je izvađeno oko 187.200 tona zlata. Koliko je to malen broj pokazuje i činjenica da je na vrhuncu Federalnih rezervi, sredinom sedamdesetih godina, kod njih bilo pohranjeno 12.000 tona zlata u zlatnim polugama. Kad bi se svo zlato svijeta, ikad iskopano, pohranilo u jednu kocku, njen volumen iznosio bi 21 kubični metar.

49 – Oko 49 posto zlata koje se danas proizvede koristi se za izradu nakita, što je i dalje prevladavajuća uporaba zlata. Ostale značajne uporabe su monetarno zlato (proizvodnja poluga i zlatnika) te industrijsko zlato.

1,3 – Prosječan mobitel sadrži zlato u protuvrijednosti oko 1,3 dolara.