Tisućama godina plemeniti metali bili su i ostali pouzdan način očuvanja bogatstva. Dandanas služe kao zaštita od inflacije i financijske nestabilnosti. Među njima se ističu zlato i srebro kao najpopularniji izbori investitora. No, iako su oba metala cijenjena zbog svoje postojanosti, imaju različite uloge na tržištu – što mnoge navodi na pitanje: je li srebro isplativije od zlata i koji plemeniti metal ima veći potencijal rasta?
Ako se u obzir uzima isključivo cijena po unci, odgovor je ne. Zlatom se trguje po gotovo 100 puta višoj cijeni od srebra. No, ako se zagrebe ispod površine i razmotri dugoročni investicijski potencijal – osobito u kontekstu rastuće uloge srebra u industriji – usporedba postaje mnogo složenija.
Zlato vs. Srebro
Vizualno, zlato i srebro imaju svoju jedinstvenu privlačnost. Srebro je sjajno, reflektirajuće i izrazito moderno, dok je zlato bezvremensko i ikonično zahvaljujući svojoj dubokoj žutoj boji i povijesnoj pozadini. No kada je riječ o tržišnoj vrijednosti, zlato već dugo drži vodeće mjesto – i to s dobrim razlogom.
- Zlato se prvenstveno vrednuje kao financijska imovina. Njegova cijena obično raste tijekom gospodarskih kriza, valutnih nestabilnosti ili inflacije. Na investicijsko zlato se ne plaća PDV, a oslobođeno je i plaćanja poreza na kapitalnu dobit u slučaju prodaje.
- Srebro, s druge strane, balansira između dvije uloge. Ono nije samo investicijska imovina, već i ključni industrijski metal koji se koristi u proizvodima poput elektronike, baterija, medicinskih uređaja i solarnih panela. Iako je srebro oslobođeno plaćanja poreza na kapitalnu dobit u slučaju prodaje, nije oslobođeno plaćanja PDV-a koji u Hrvatskoj iznosi 25 %.
Ova dvostruka funkcija čini srebro volatilnijim, ali mu također otvara vrata većem potencijalu za rast – osobito s obzirom na širenje tehnološkog sektora i industrije obnovljivih izvora energije.
Kratki pogled u povijest
Srebro nije uvijek bilo “mlađi brat” zlata. Zapravo, bilo je vremena kada se smatralo čak vrednijim. U drevnom Egiptu srebro je bilo rjeđe od zlata i ponekad se smatralo prestižnijim. Prije 20. stoljeća kulture diljem svijeta koristile su i srebro i zlato za trgovinu, religijske artefakte i pohranu bogatstva. Oba su metala imala ključne uloge u ranim gospodarstvima. Očita razlika u cijeni događa se oko 1925. godine – zlato se tada prodavalo za 20,64 dolara po unci, dok je srebro vrijedilo samo 69 centi. Taj se jaz dodatno proširio nakon što su Sjedinjene Američke Države 1971. napustile zlatni standard (monetarni sistem u kojem je vrijednost valute vezana za određenu količinu zlata). Potez je to koji je uzrokovao porast vrijednosti oba metala, jer su investitori počeli tražiti alternative papirnatom novcu.
Osamdesete godine donijele su povijesne vrhunce za oba metala: zlato je doseglo 677 dolara po unci, a srebro je prešlo 36 dolara. Cijena srebra pokazivala je veće oscilacije – i gore i dolje – ali za neke je ulagače upravo ta volatilnost predstavljala privlačnu priliku za veće prinose.
Dinamika tržišta: Što pokreće cijene zlata i srebra u 2025. godini?
Zlato je nedavno doseglo povijesnu prekretnicu, premašivši 3.300 dolara po unci. Taj porast nije se dogodio izolirano. Potaknut je kombinacijom ključnih čimbenika: špekulacijama tržišta o nadolazećem snižavanju kamatnih stopa od strane Feda, slabljenjem američkog dolara i dugotrajnim geopolitičkim neizvjesnostima koje bukte na više frontova. Uz to, pojačana potražnja središnjih banaka dodatno je pogurala snažan rast vrijednosti zlata.
Srebro, s druge strane, bilježi nestabilniji trend. Njegova se cijena kreće između 33 i 37 dolara po unci, i iako nije dosegla dramatične vrhunce poput zlata, jasno se nalazi u uzlaznom trendu. Na temelju dugogodišnjeg praćenja kretanja cijena plemenitih metala moguće je zaključiti da ti pomaci uglavnom proizlaze iz nekoliko temeljnih čimbenika:
1. Ponuda i potražnja
Kao i kod svake robe, osnovna ravnoteža ponude i potražnje ima ključnu ulogu u određivanju cijene. Kada potražnja nadmaši ponudu – primjerice u razdobljima gospodarskog straha ili povećane industrijske potrošnje – cijene prirodno rastu. Suprotno tome, višak ponude može povući cijene prema dolje. Ovo je posebno važno za srebro, koje ima značajnu industrijsku primjenu uz investicijsku vrijednost.
2. Rezerve središnjih banaka
Zlato i dalje ima važnu ulogu u bilancama središnjih banaka širom svijeta. Kada te institucije nastoje diverzificirati svoje rezerve i udaljiti se od papirnatih valuta, zlato obično bilježi porast cijene. Taj se trend ubrzava posljednjih godina, kako zemlje traže zaštitu od volatilnosti dolara i rastućih rizika inflacije.
3. Snaga američkog dolara
Zlato i dolar povijesno imaju obrnuti odnos. Kada dolar slabi – bilo zbog inflacije, promjena kamatnih stopa ili makroekonomske neizvjesnosti – zlato postaje privlačnije kao zaštita od inflacije. Investitori tada prebacuju kapital u zlato kako bi sačuvali kupovnu moć.
4. Politička i gospodarska nesigurnost
Kad god dođe do porasta globalnih napetosti, raste i interes investitora za plemenite metale. Zabrinutosti oko novih carina koje je najavio Donald Trump uzdrmale su globalna tržišta i dovele do velike volatilnosti na burzama, zbog čega su se mnogi investitori okrenuli zlatu i srebru kao sigurnijim utočištima.
5. Industrijska i tehnološka primjena: Srebro preuzima vodstvo
Iako oba metala imaju industrijsku primjenu, upravo se tu srebro značajno ističe u smislu praktične korisnosti u stvarnom svijetu.
Zlato: Ograničena, ali strateška primjena
Zlato je prvenstveno investicijska imovina, no ima i nekoliko specifičnih industrijskih primjena. Zahvaljujući otpornosti na koroziju i dobroj vodljivosti, koristi se u zrakoplovnoj industriji, vrhunskoj elektronici i medicinskim uređajima (npr. stomatološki implantati). Ipak, samo mali postotak globalne potražnje za zlatom dolazi iz industrije.
Srebro: Ključni industrijski metal
Uloga srebra daleko nadilazi samo ulaganje. Srebro se koristi u:
- elektronici (pametni telefoni, računala, televizori)
- autoindustriji
- medicinskim uređajima
- pročišćavanju vode
- solarnim panelima i tehnologiji obnovljivih izvora energije
Srebro ima najvišu električnu vodljivost od svih metala i antibakterijska svojstva, što ga čini nezamjenjivim materijalom u zelenim tehnologijama i suvremenoj proizvodnji. Primjerice, fotonaponske ćelije koje napajaju solarne panele snažno se oslanjaju na srebro. S obzirom na globalni zaokret prema održivosti, očekuje se porast potražnje za srebrom. Ova šira industrijska zastupljenost znači da na cijenu srebra ne utječe samo investitorski sentiment, već i tehnološki trendovi – što nije slučaj sa zlatom u istoj mjeri.
Ulaganja i percepcija tržišta
U posljednjih nekoliko godina, i zlato i srebro i dalje privlače ozbiljan interes pojedinačnih ulagača, institucija, pa čak i središnjih banaka. Dok zlato ostaje glavna ”sigurna luka” u razdobljima tržišnih nestabilnosti, srebro ponovno dobiva na važnosti zbog svoje jedinstvene pozicije na raskrižju između investicijske i industrijske potražnje.
Što potiče taj pomak? Sve veće prepoznavanje činjenice da srebro nije samo plemeniti metal – već i ključni materijal u sektorima koji brzo rastu, poput zelene energije, napredne elektronike i električnih vozila. Kako ti sektori rastu, temeljni faktori koji podržavaju cijenu srebra postaju sve teže zanemarivi.
Prema izvješću Oxford Economicsa za Silver Institute iz 2023., globalna potražnja za srebrom trebala bi porasti za 46 % do 2033. godine, gotovo dvostruko brže od stope rasta iz prethodnog desetljeća. Velik dio tog porasta vezan je uz snažnu potražnju za solarnom energijom, baterijama za električna vozila i 5G elektronikom – svi ti proizvodi u velikoj mjeri ovise o vodljivosti i izdržljivosti srebra.
Ostali segmenti, poput srebrnog nakita i posuđa, koji su tijekom gospodarskog pada 2023. zabilježili pad, također bi se trebali oporaviti – s predviđenim rastom od 34 % i 30 % do 2033. godine. Zajedno, ovi sektori trenutno čine oko 60 % ukupne potražnje za srebrom, a očekuje se da će taj udio dodatno porasti.
Tržišno raspoloženje u 2025. sve je povoljnije za srebro. Uz sve širu industrijsku primjenu i ubrzana ulaganja u zelenu energiju, analitičari predviđaju oporavak cijene srebra tijekom ove godine – osobito zbog globalne gospodarske nesigurnosti i sve veće potrage investitora za sigurnim oblicima ulaganja.
Iako će zlato vjerojatno i dalje imati ulogu temeljnog sredstva u mnogim portfeljima, srebro svojom povoljnijom cijenom i snažnijom povezanošću s novim tehnologijama predstavlja privlačnu imovinu – posebno za one koji žele diverzificirati ulaganja u sferi plemenitih metala. Istina je da će zlato uvijek imati svoje mjesto kao sigurno skladište vrijednosti. No ako tražite nešto s većim potencijalom rasta, srebro bi ove godine moglo biti dobra prilika. Njegova niža cijena omogućuje investitorima da kupe više unci za isti iznos, nudeći veću fleksibilnost i potencijal za rast kako industrijska potražnja bude rasla.
Za koju god klasu imovine se odlučite – bilo to zlato ili srebro – ključno je uskladiti svoje ulaganje s vlastitim financijskim ciljevima. Ako ciljate na dugoročnu stabilnost, zlato bi moglo biti vaš oslonac. No, ako tražite diverzifikaciju, izloženost zelenim tehnologijama i priliku da iskoristite razvoj industrijskog tržišta, srebro je ozbiljan kandidat vrijedan razmatranja.
Za više informacija o investicijskom zlatu i srebru, nazovite naš besplatni info-telefon 0800 73 72 ili se prijavite za besplatno savjetovanje o ulaganju u plemenite metale putem online obrasca. Naši stručni djelatnici redovito prate globalna događanja na tržištu te će svoje znanje rado podijeliti s vama i pomoći vam u kreiranju investicijskog portfelja.
