Bila je ovo zlatna godina za zlato: Pregled 2025. i očekivanja za 2026.

Bila je ovo uvjerljivo zlatna godina za zlato. Zlato je u 2025. probilo razinu od 4.500 dolara po unci, dok je rast cijene metala dobivao povijesni zamah. Slabiji dolar, neizvjesnost oko ekonomske politike i snažna potražnja centralnih banaka potiču strukturnu promjenu na tržištu zlata. Banke i tržišni analitičari smatraju da bi se uzlazni trend zlata mogao nastaviti i u 2026. godini, čak i bez pojave velike krize. Zlato završava 2025. godinu na povijesno najvišim razinama, a momentum rasta trebao bi se prenijeti i u 2026.

Zlato je naraslo više od 70 % u 2025.godini

Spot cijena zlata prvi je put premašila 4.500 dolara po trojskoj unci u srijedu, 24. prosinca, tijekom azijskog trgovanja te se trenutačno kreće oko 4.475 dolara po unci. Žuti metal ove je godine narastao više od 70 %, što 2025. čini najboljom godinom za zlato još od 1979.

Prema analitičarima, zlato bi moglo ostati snažno jer su pokretači rasta strukturne prirode, a ne isključivo reakcija na kratkoročne događaje.

”Zlatu nije potrebna kriza kako bi raslo u 2026. godini. Dovoljno je da se svijet nastavi ponašati kao do sada: s povišenom razinom duga, neizvjesnom ekonomskom politikom, krhkim savezima i dolarom koji više ne dominira kao nekoć”, napisala je Farah Mourad, tržišna analitičarka na trgovačkoj platformi IG.

”U takvom okruženju zlato ne lovi strah – ono ga apsorbira”, dodala je Mourad.

IG nije iznio konkretnu prognozu cijene, ali je naveo da velike banke očekuju kako će se zlato sljedeće godine kretati u rasponu od 4.500 do 4.700 dolara po unci, uz mogući rast prema 5.000 dolara ako se makroekonomski uvjeti zadrže.

Dodatnu potporu mogla bi pružiti monetarna politika. Kako se inflacija pokazuje tvrdokornom, a gospodarski rast neujednačenim, tržišta sve više očekuju postupno snižavanje kamatnih stopa. To je važno za zlato, koje u pravilu ostvaruje najbolje rezultate kada realni prinosi padaju, a oportunitetni trošak držanja imovine bez prinosa postaje manji.

Naravno, postoje i rizici. Snažniji od očekivanog oporavak američkog dolara ili dugotrajniji povratak sklonosti prema rizičnoj imovini mogli bi usporiti rast cijene zlata. Ipak, pozicioniranje investitora u zlatu zasad ostaje relativno uravnoteženo u usporedbi s prethodnim vrhuncima, što sugerira da tržište još nije pretrpano, napisala je Mourad.

Takav pogled podudara se s prognozama velikih banaka.

”Očekujemo da će cijene zlata u 2026. dosegnuti nove rekordne razine”, napisala je ranije ovog mjeseca Ewa Manthey, strateginja za robna tržišta u ING-u.

Kao jedan od čimbenika koji bi mogli produžiti uzlazni trend zlata navela je i vjerojatan izbor predsjednika Donalda Trumpa za novog predsjednika američkih Federalnih rezervi, koji bi mogao biti skloniji zagovaranju nižih kamatnih stopa.

Dodala je i da će zlato vjerojatno pronaći potporu tijekom korekcija.

”Očekujemo da će potencijalni padovi biti ograničeni, jer će svaka slabost vjerojatno privući obnovljeni interes, kako malih, tako i institucionalnih ulagača”, zaključila je Manthey.

Wall Street div Goldman Sachs predviđa da će cijena zlata do prosinca 2026. narasti na 4.900 dolara po unci.

Ovogodišnji snažan rast zlata pridonio je i rastu ostalih plemenitih metala. Spot cijene srebra također su ove godine dosegnule rekordne razine te su trenutačno više za oko 150 % od početka godine, uz cijenu od približno 74 dolara po unci.

Na što obratiti pozornost na tržištu metala u 2026. godini

Prvi važan čimbenik jest diverzifikacija rezervi centralnih banaka. Snižavanje kamatnih stopa i dalje je uračunato u očekivanja tržišta u SAD-u, što dodatno potiče rast cijena jer imovina bez prinosa, poput plemenitih metala, bolje prolazi u takvom okruženju.

Američki dolar i američke državne obveznice i dalje predstavljaju najveće udjele u rezervama globalnih centralnih banaka, dok su američke dionice glavni magnet za kapital. Stoga bi svaki veći odljev iz tih imovinskih klasa pružio temeljnu potporu cijenama metala.

Geopolitička previranja vjerojatno se neće značajno smiriti, a metali u takvom okruženju nastavljaju imati snažnu ulogu sigurnog utočišta. Iako se neki sukobi postupno smiruju, novi se istodobno pojavljuju, poput aktualnih napetosti između SAD-a i Venezuele, manjih regionalnih sukoba poput onih između Tajlanda i Kambodže, ili pak sukoba između Ukrajine i Rusije koji ne pokazuje znakove prestanka, pri čemu su obje zemlje veliki dobavljači plemenitih metala. Najveći rizici često su oni koji još nisu u središtu pozornosti medija, poput napetosti Kine s Japanom i Tajvanom, kao i Irana, koji bi se potencijalno mogao sve češće pojavljivati u naslovima.

Ne očekuje se da će razine javnog duga uskoro padati, budući da novi geopolitički poredak može dodatno pogoršati već visoke razine zaduženosti, što bi dodatno podržalo cijene metala.

No put do novih rekordnih razina zasigurno neće biti pravocrtan

Unatoč pozitivnim čimbenicima, postoje i suprotni argumenti koji se mogu pojaviti. Postavlja se pitanje jesu li cijene metala pretjerano rastegnute u odnosu na njihovu stvarnu uporabu i temeljnu vrijednost – vječno pitanje na financijskim tržištima.

Međutim, promatrajući završetak 2025. godine, zasad ne izgleda da potražnja pokazuje znakove slabljenja.

S druge strane, razliku bi moglo napraviti ako alternativni metali dožive snažan pritisak rasta poput srebra i zlata. Platina i paladij već su započeli hvatanje koraka sa svojim plemenitim ”vršnjacima”. Ipak, metali koji još uvijek imaju prostor za daljnji rast mogli bi biti bakar i aluminij, koji se široko koriste u elektroničkoj opremi i proizvodnji električne energije.

Postavlja se i pitanje hoće li uska grla nastala zbog velikih ulaganja u umjetnu inteligenciju ostati jednako izražena u 2026. godini, dok se ponuda pokušava prilagoditi rastućoj potražnji. Iako se ulaganja u AI možda neće ubrzavati istim tempom, vjerojatno će se nastaviti barem do 2026. godine te održavati visoku razinu potražnje i u narednim godinama.

Potencijalna, zasad nevidljiva inflacija također može imati dvojaku ulogu za cijene metala. Sama inflacija obično potiče rast cijena metala jer se relativna kupovna moć fiat valuta smanjuje. Međutim, ako se pojavi novi inflacijski val i centralne banke ponovno počnu podizati kamatne stope, metali bi mogli doživjeti razdoblje zastoja.

Primjerice, kako Banka Japana postupno zauzima sve stroži ”hawkish stav”, iako još uvijek oprezan, bit će manje ”jeftinog” financiranja za robna tržišta. Ne treba zaboraviti ni Švicarsku narodnu banku, koja je u lipnju 2025. godine snizila kamatne stope na 0 %. Očekuje se da će ih zasad zadržati na niskim razinama, što će također imati utjecaj na tržišta.

Neočekivano globalno usporavanje moglo bi smanjiti potražnju za tehnološkim centrima, što bi posljedično značilo slabiju potražnju za industrijskim metalima.

Unatoč volatilnosti u geopolitici i trgovini, potrošnja i rast BDP-a nastavili su snažan uzlazni trend tijekom 2025. godine. Ipak, uz strahove od tržišnih balona i usporavanje zapošljavanja, gospodarstva bi mogla doživjeti barem usporavanje, uz krajnji rizik ozbiljnijeg negativnog scenarija.

Predviđanje budućih tokova kapitala iznimno je zahtjevan i višemilijardni zadatak u kojem i najbolji stručnjaci u industriji pokušavaju ponuditi svoje procjene cijena na kraju 2026. godine.

Očekivane cijene plemenitih metala u 2026.